Četiri riječi, skoro pa slično značenje. Ježim se pomisli da pripadam skupini, za koju kažu, da stoje u redu iza ovih riječi. U svima se spominje čovjek. Jezikoslovac je bio pošten. Naznačio je i čovjeka u opisima značenja pet riječi od kojih bi jedino plemići bili koji se odnosi na ljude, ali to nije značenje riječi pleme. Znači tih pet riječi su pleme, stado, čopor, stoka i krdo. Kako se onda čovjek našao u tome. Valjda je jezikoslovac mislio da smo pokazali svojstva koja se pripisuju životinjskim vrstama (Znanje – Hrvatski jezični portal).
Kako?
Ludo, ali stoji u značenju riječi koji se koriste u našem (hrvatskom, srpskom, bosanskom …) jeziku.
Kaže rječnik hrvatskog jezika: skupina obitelji ili zajednica (ob. primitivnih), povezanih društvenim, ekonomskim, vjerskim ili rodbinskim vezama; ob. ima zajedničku kulturu i dijalekt te priznaju istoga vođu zovu se plemena. Također se nazivom pleme uključuje i dalja rodbina na jednom području; svojta. Razgranata. skupina ljudi povezanih zajedničkim interesom ili podrijetlom, također pripadaju jezičkom nazivlju plemena. I ona se dogodi nešto od čega se uplaših i to gadno. Naime cijelo vrijeme, ovog svog života, mislio sam da su plemena vezana samo za ljude iz ranijih razdoblja našeg postojanja. Kad ono ima i druga priča i skupina nekih životinja naziva se plemenom, pa dodaje Rječnik kako i pčele mogu biti, recimo, pleme pčela.
Popio sam čašu vode da mi se ponovno razbistri um. Sada dolaze opet neke riječi koje slušamo kako se koriste i za ljude. Uspoređuju nas s ovcama, a ovce živi u stadima. Moje školovanje me naučilo da su životinje u stadima, pa tko je onda smislio da i ljudi mogu biti u stadima. Mogu, kaže Rječnik. No, ipak krenimo s onim što svi znamo. „Više domaćih životinja koje se izvode na pašu [stado koza; stado ovaca] b. zajednica nekih divljih životinja iste vrste koje zajedno žive [stado muflona]“. I dobro, ali ima i redak ispod. Za stado se kaže i za vjernike jedne crkve, ali tu postoji i alternativa, pastva.
Ako me Rječnik nastavi ovako učiti popit ću svu vodu iz vodovoda, pa ću postati vijest dana: „Čudo od čovjeka popilo rezervoar vode mjesnog vodovoda“. Dajte da čujemo prvo ono što nas neće šokirati toliko. „Više životinja u zajednici, obično zvijeri [čopor vukova]“ naziva se čopor. Ne znam ide li u to i čopor pasa, čopor mačaka. Čopor kokošaka. Tada bi recimo kazali da čopor kokoški iz našeg dvorišta svaki dan oko 12 sati jede (naravno svoju hranu). Zatvorio sam oči i zaželio da nema čovjeka u značenju ove riječi. Kad sam otvorio oči, šok (!), opet čovjek. „Ljudi koji se u nekim situacijama (izvrgnuti manipulacijama, u panici i sl.) ponašaju bezglavo, nekontrolirano, nekritički; krdo, stoka“, kaže Rječnik. Nemojte sad zbog početka ovog odlomka postati čopor, jer je ono bila samo mala šala.
Sad sam već dobrano ogrezao u silini, koliko Rječnik, vidi čovjeka u značenju nekih riječi. Dođoh tako do posljednje rečenice prethodnog odlomka, gdje se spominje riječ stoka. Mislio sam da znam što ta riječ znači. Moje mišljenje je podijelila prva rečenica značenja ove riječi. Znate već da je stoka „domaće životinje; blago, marva b. (jd) grlo stoke“. E, ajd sad, kako se čovjek uklapa u ovo. Odoh popiti čašu vode dok vi čitate. „pren. pejor. a. grub, neodgojen čovjek b. ljudi bez svijesti, rulja, ljudska masa kao gomila nezrelih pojedinaca, manipulaciji podložna masa, glupo biračko tijelo itd.“ – piše u Rječniku.
Ja zbilja ne znam što je ovo trebalo autoru Rječnika. Ja ću još jednu riječ, pa odoh na odmaranje i kad se probudim mislit ću da sam sanjao svo ovo značenje. Krdo je „veći broj krupnijih životinja ili divljači koje se zajedno kreću (goveda, jeleni, srne)“, stoji u Rječniku. Neću komentirati, a nemojte ni Vi. Pa to je samo Rječnik, koji, valjda, počiva na onom Zakonu o hrvatskom jeziku, pa bi se u slučaju vaših komentara i vlastodržac naljutio. Laka Vam noć.